Optix Infra

Gdje se RH nalazi u Europi po pitanju širokopojasnog interneta (posebno FTTH/B i slične infrastrukture)

Rast i napredak

Hrvatska spada među zemlje s brz rastom FTTH/B pokrivenosti u EU39, s godišnjim porastom od oko +28 %, što je jedan od većih godišnjih rezultata u Europi. Podaci pokazuju trend rasta pokrivenosti FTTP te mrežama vrlo velikog kapaciteta (VHCN), prema nekim analizama čak do oko 75,4 % u 2025., što Hrvatsku približava prosjeku EU za VHCN (oko 82,5 %).

Kako Hrvatska stoji u Europskom kontekstu?

Iznad prosjeka EU po ukupnoj fiksnoj pokrivenosti:
Hrvatska ima gotovo sve kućanstva pokrivene nekom vrstom fiksnog broadbanda (> 99 %), što je nešto bolje od prosjeka EU.

FTTP pokrivenost niža od nekih zemalja:

Pokrivenost FTTP (optika do doma/objekta) u Hrvatskoj je procijenjena na oko 61,3 % kućanstava u 2023. godini.
Dok neke članice (npr. nordijske ili baltičke države) imaju vrlo visoku FTTP pokrivenost (često > 80–90 %), Hrvatska je još u fazi intenzivnog širenja svjetlovodne infrastrukture, iako pokazuje značajan rast.

Brzi porast, ali niža penetracija ultra-brzih usluga:

Iako se pokrivenost širokopojasnim i gigabitnim pristupom povećava, udio kućanstava koja koriste najveće brzine (npr. >1 Gb/s) još je nizak u odnosu na standarde nekih zapadnoeuropskih zemalja.

Zaključne točke

Hrvatska je solidno pozicionirana u Europi kad se gleda ukupna fiksna pokrivenost broadbandom, čak iznad europskog prosjeka. FTTP/svjetlovod se brzo proširuje, ali još nije dostigla najviše razine kakve imaju neke članice EU.
Trend je rast, uz značajna ulaganja u optičku infrastrukturu i poticaje iz EU fondova, s ciljem da se smanji digitalni jaz između urbanih i ruralnih područja.

Usporedbe Hrvatske s nekoliko drugih europskih zemalja po pitanju izgradnje i pokrivenosti FTTH/B (svjetlovod do doma/objekta) i širokopojasnog interneta — temeljem najnovijih statistika za Europu (EU39):

U EU39 regiji (što obuhvaća EU države + UK i neke susjedne zemlje), FTTH/B pokrivenost iznosi oko 74,6 %, uz nastavni trend rasta pokrivenosti i usvajanja. Europski prosjek uključujući pokrivenost FTTH/B je oko 64 – 70 %, ovisno o metodologiji mjerenja i obuhvaćenim zemljama.

Dostupnost mreža vrlo visokog kapaciteta (VHCN): Krajem 2024. godine ove mreže (koje uključuju svjetlovod i modernizirani kabel) postale su dostupne za oko 79% kućanstava.

Stvarna upotreba svjetlovoda: Broj aktivnih svjetlovodnih priključaka u stalnom je porastu i dosegnuo je oko 516.000 korisnika, što čini približno 45% od ukupnog broja širokopojasnih priključaka u zemlji.

Problemi s projektima u ruralnim područjima: Izgradnja u manje naseljenim mjestima, koja se financira sredstvima EU, suočila se s ozbiljnim problemima. U srpnju 2025. godine raskinuti su ugovori za projekte vrijedne preko 95 milijuna eura zbog neispunjavanja rokova, što je usporilo digitalizaciju brojnih općina.

Visoka pokrivenost: Prema posljednjim podacima, svjetlovodna mreža (FTTH/B) dostupna je za više od 82% do 85% kućanstava. To Sloveniju svrstava među najnaprednije digitalne ekonomije u regiji i šire.

Dominacija optičkih priključaka: Više od 55% svih fiksnih širokopojasnih priključaka u zemlji su svjetlovodni. Za usporedbu, udio starih bakrenih (xDSL) priključaka rapidno opada i pao je ispod 20%.

Strategija “Digitalna Slovenija 2030”:
Cilj države je da do 2030. godine 100% kućanstava ima pristup gigabitnoj povezivosti. Trenutno se intenzivno radi na nadogradnji postojećih svjetlovodnih mreža na XGS-PON standard koji omogućuje brzine do 10 Gbps.

Njemačka je godinama zaostajala za ostatkom Europe zbog snažnog oslanjanja na postojeću bakrenu i kabelsku mrežu, no od 2024. godine prolazi kroz najveći investicijski zamah u svojoj povijesti s ciljem da do 2030. cijela zemlja bude pokrivena optikom.
 
Pokrivenost svjetlovodom (FTTH/B): Dostupnost svjetlovoda do objekta (tzv. Homes Passed) dosegnula je približno 53% do 55% kućanstava početkom 2026. godine. To je golem skok u odnosu na samo 10-ak % prije nekoliko godina.
 
Plan gašenja bakrene mreže: Njemačka još nema fiksni datum potpunog gašenja bakrene mreže. Regulator (BNetzA) je u siječnju 2026. predložio okvir prema kojem bi proces gašenja mogao započeti u regijama gdje pokrivenost optikom dosegne 80%. Očekuje se da će šira migracija započeti tek oko 2028. godine, dok bi potpuni prelazak mogao trajati do 2035. godine.

Pokrivenost (FTTH/B): Preko 96% kućanstava ima pristup optici.

Model: Specifični su po “otvorenim gradskim mrežama” (stadsnät). Općine posjeduju infrastrukturu, a korisnici biraju između desetaka pružatelja usluga, što je drastično srušilo cijene i ubrzalo gradnju.

Status: Bakrena mreža je gotovo u potpunosti ugašena u većini regija.

Pokrivenost svjetlovodom (FTTH/B): Prema podacima za 2024./2025., pokrivenost optikom do objekta iznosi oko 39% do 41% kućanstava.

Vrlo visoki kapaciteti (VHCN): Ukupna pokrivenost mrežama vrlo visokog kapaciteta (što uključuje svjetlovod i modernizirane kabelske mreže) iznosi oko 54%, s ciljem države da do kraja 2025. dosegne 63,7%.

Pokrivenost svjetlovodom (FTTH/B): Estonija ima visoku razinu pokrivenosti optičkom mrežom koja doseže otprilike 77% do 86% kućanstava. Iako je to iznad prosjeka Europske unije (koji iznosi oko 70%), Estonija se po ovom kriteriju nalazi u gornjoj trećini zemalja članica.

Strategija “Digitalna agenda 2030”: Državni plan predviđa da do 2030. godine sva kućanstva i poduzeća imaju pristup brzinama od 1 Gbps. Trenutni fokus je na osiguravanju pristupa od najmanje 100 Mbps za cijelo stanovništvo do kraja 2025. godine.

Ruralni izazovi i državne potpore: Dok su gradovi poput Tallinna i Tartua izvrsno pokriveni, ruralna područja (“bijele zone”) rješavaju se kroz državne subvencije. Planirano je ulaganje od oko 89 milijuna eura javnih sredstava, uz dodatnih 200 milijuna eura potrebnih za postizanje ciljeva “Gigabitnog društva”.

Izvanredna pokrivenost: Prema najnovijim podacima regulatora Arcep, 95% svih objekata (kućanstava i poslovnih prostora) u Francuskoj već ima pristup svjetlovodu (FTTH). To je ogroman skok u odnosu na manje od 50% koliko je bilo 2019. godine.

Postupno gašenje bakrene mreže: Za razliku od Španjolske koja je proces završila 2024., Francuska je u siječnju 2025. započela tehničku fazu gašenja bakrene (ADSL) mreže. Planirano je da se mreža potpuno ugasi do 2030. godine, a do siječnja 2026. godine prodaja novih bakrenih priključaka zaustavljena je u čak 26.000 općina

Ruralna područja: Francuska je specifična po modelu “javnih inicijativa” (RIP – Réseaux d’Initiative Publique) gdje država i lokalne vlasti sufinanciraju izgradnju u rijetko naseljenim zonama. Zahvaljujući tome, ruralna pokrivenost prati onu u gradovima, što je rijetkost u ostatku Europe.

Španjolska je trenutno europski lider u pokrivenosti i usvajanju FTTH/B (Fiber to the Home/Building) tehnologije. Situacija je iznimno napredna, s ciljem gotovo univerzalne pokrivenosti do kraja 2025. godine.
 
Prema podacima iz 2025., pokrivenost svjetlovodom do kuće (FTTH) dosegnula je preko 95% kućanstava. Španjolska ima veći broj instaliranih FTTH priključaka od najvećih europskih država.
 
Španjolska je jedna od prvih zemalja koja je službeno ugasila svoju staru bakrenu mrežu. Telefónica je u svibnju 2025. ugasila posljednje bakrene centrale, čime je ADSL/VDSL postao prošlost, a 90% pretplatnika je prebačeno na optiku.
Island je, uz Južnu Koreju,

svjetski predvodnik u digitalnoj povezanosti. Situacija tamo nije samo “dobra”, već je gotovo dovedena do kraja.

Gotovo 100% pokrivenost: Svjetlovod do doma (FTTH) dostupna je za više od 98% kućanstava. Island je bio prva europska zemlja koja je praktički eliminirala digitalni jaz između gradova i najudaljenijih farmi.

Gašenje bakrene mreže: Proces je u završnoj fazi. Glavni operater Síminn počeo je s masovnim gašenjem bakrenih centrala još 2023. godine, a plan je da do kraja 2026. bakar postane povijest na cijelom otoku.

Zanimljivost: Islandski model se često navodi kao primjer, jer su iskoristili postojeću infrastrukturu (cijevi za grijanje i struju) za brzo polaganje svjetlovodnih kabela, što je drastično smanjilo troškove iskopa.

Pokrivenost optikom (FTTH/B): Procjenjuje se da optička mreža prolazi pored više od 1,5 milijuna kućanstava. U urbanim sredinama (Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac) dostupnost svjetlovoda je gotovo stopostotna.

Dominacija optičkih priključaka: Broj korisnika koji koriste svjetlovodni internet (FTTH/B) premašio je broj onih na starom ADSL-u. Optika je sada najzastupljenija tehnologija fiksnog pristupa internetu u Srbiji.

Ruralni razvoj: Država provodi projekt “Razvoj širokopojasne infrastrukture u ruralnim područjima” uz podršku EBRD-a. Cilj je bio do kraja 2025. godine povezati preko 150.000 kućanstava u više od 700 sela koja do sada nisu imala adekvatan internet.

Južna Koreja je globalni predvodnik i često se navodi kao najpovezanija nacija na svijetu. Dok Europa tek dostiže visoke postotke pokrivenosti, Južna Koreja je taj proces praktički dovršila i sada se fokusira na ekstremne brzine (10 Gbps i više).

Vrhunska pokrivenost i penetracija: Stopa penetracije optike do doma (FTTH/B) iznosi nevjerojatnih 96,6%, što zemlju svrstava na drugo mjesto u svijetu (odmah iza UAE). Preko 89% svih širokopojasnih priključaka u zemlji su isključivo svjetlovodni, što je daleko iznad prosjeka OECD-a.

Standardizacija 10 Gbps brzina: Dok je 1 Gbps standard, vodeći operateri poput KT (Korea Telecom), SK Broadband i LG U+ već masovno nude komercijalne pakete od 10 Gbps u urbanim područjima. U pripremi je i testiranje sljedeće generacije mreža (50G PON).

Za razliku od europskih zemalja koje se bore s gašenjem bakrene mreže, Južna Koreja je taj prijelaz odavno napravila. Njihov fokus više nije na “dovođenju svjetlovoda”, već na integraciji te svjetlovoda s 5G mrežama, umjetnom inteligencijom i pametnim gradovima.

Zaključak

Hrvatska se na europskoj karti digitalizacije nalazi u skupini zemalja "brzog hvatanja priključka", ali s izraženim specifičnostima koje je drže u donjoj polovici ljestvice prema indeksu digitalnoga gospodarstva i društva (DESI).

Evo ključnih zaključaka za Hrvatsku na razini EU:
Iznad prosjeka u 5G mreži: Hrvatska je među boljim zemljama EU po pokrivenosti naseljenih područja 5G signalom. To je donekle kompenziralo sporiju izgradnju svjetlovoda, jer se fiksni bežični pristup (FWA) masovno koristi kao zamjena za sporu bakrenu paricu.

Ispod prosjeka u fiksnoj optici (FTTH/B):
Iako je dostupnost mreža vrlo visokog kapaciteta (VHCN) skočila na oko 79%, stvarna pokrivenost čistim svjetlovodom (do samog stana) i dalje kaska za liderima poput Španjolske (95%) ili Rumunjske. Hrvatska se tu bori s prosjekom EU, ali je znatno ispred zemalja poput Njemačke ili Grčke koje su godinama forsirale bakar.

Problem "Digitalnog jaza":
Najveći minus na razini Europe je razlika između grada i sela. Dok su Slovenija i Estonija uspješno "prošarale" svjetlovod po cijelom teritoriju, Hrvatska ima visoku koncentraciju superbrzog interneta u 4-5 najvećih gradova, dok su ruralni dijelovi među najlošije povezanima u EU zbog propalih ili usporenih javnih projekata.

Cijena vs. Brzina:
U usporedbi s ostatkom EU, fiksni internet u Hrvatskoj više nije među najskupljima, ali omjer cijene i dobivene brzine u ruralnim krajevima (gdje nema konkurencije) ostaje nepovoljan.

Hrvatska je "digitalni otok" u usponu. Infrastruktura u gradovima je na razini najrazvijenijih (1–2 Gbps), ali na razini cijele države i dalje zaostajemo za "odlikašima" zbog administrativnih prepreka i neuspjeha u povezivanju ruralnih područja.

Možemo li pomoći...