Izgradnja FTTH mreža u Hrvatskoj
... trenutno je u fazi najintenzivnijeg širenja dosad, s fokusom na gigabitnu povezanost i zamjenu stare bakrene infrastrukture.
Evo ključnih pokazatelja stanja krajem 2025. i početkom 2026. godine:
"Izgradnja, održavanje, razvoj i korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža i elektroničke komunikacijske infrastrukture te pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga u interesu je Republike Hrvatske."
Zakon o elektroničkim komunikacijama (ZEK) Članak 4. (Opće načelo)
Hrvatski Telekom (HT)
provodi najveći investicijski ciklus u povijesti tvrtke, s fokusom na ruralna područja i otoke.
Projekti do 2026: Do lipnja 2026. planira se završetak niza projekata sufinanciranih iz EU fondova (NPOO) koji će donijeti svjetlovod u područja bez ranijeg komercijalnog interesa, poput šireg područja Imotskog (7.500 kućanstava) te desetak općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Dostupnost: Cilj je osigurati brzine od najmanje 100 Mbps za više od 90% korisnika u obuhvaćenim projektima.
Gašenje bakra: HT aktivno priprema infrastrukturu za potpuno gašenje bakrene mreže u zonama gdje je optika postala primarni standard.
A1 Hrvatska
se pozicionira kao Operator s najvećom gigabitnom mrežom, kombinirajući čisti svjetlovod (FTTH) i hibridnu tehnologiju (HFC).
Milijun kućanstava: Ključni cilj za 2025. godinu bio je povezivanje milijun kućanstava na gigabitnu fiksnu mrežu, što obuhvaća oko 70% svih kućanstava u RH.
Ruralna područja: Kroz EU projekte šire se na područja Ivanić-Grada, Kaštela i Solina, pokrivajući dodatnih 45.000 korisnika.
Tehnološki iskorak: Testiraju se i uvode rješenja za brzine do 50 Gbps u fiksnim mrežama budućnosti.
Telemach Hrvatska
nastavlja agresivno širenje svoje "10 Giga" svjetlovodne mreže kako bi parirao tradicionalnim fiksno-mobilnim operatorima.
Pokrivenost: Plan je do kraja 2027. godine pokriti trećinu Hrvatske vlastitom optičkom infrastrukturom.
Mali gradovi: Fokus u 2025. i 2026. godini je bio na širenju dostupnosti 10 Giga mreže u manjim gradovima, ne samo u velikim urbanim središtima poput Zagreba i Splita.
Cilj: Dosezanje pola milijuna kućanstava vlastitom infrastrukturom u najkraćem mogućem roku.
Državni projekt (OIV)
Uz privatne Operatore, država preko tvrtke Odašiljači i veze (OiV) ulaže 285 milijuna eura u izgradnju 5.500 km magistralnih svjetlovoda. Ta će "Nacionalna svjetlovodna infrastruktura" (NOI) nadamo se započeti graditi uskoro i biti gotova do ....vidjet ćemo, te omogućiti manjim lokalnim Operatorima da lakše ponude svjetlovodni internet u najudaljenijim naseljima.
Trenutna situacija u gradovima i općinama (2025/2026)
Situacija s Modelom B varira jer je on zahtjevniji za lokalnu samoupravu od Modela A (gdje sav posao radi privatni Operator uz potporu države).
Aktivni projekti: Velik broj gradova i općina izradio je Planove razvoja širokopojasne infrastrukture (PRŠI) koristeći upravo ovaj Model.
Rokovi dovršetka: Većina projekata sufinanciranih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) mora (vidjet ćemo) biti dovršena do lipnja 2026. godine....trebala bi, ali vjerojatno do kraja 2026.
Izazovi: Iako Model B jamči lokalnoj zajednici vlasništvo nad infrastrukturom, on zahtijeva visoke administrativne kapacitete gradova. Zbog toga se manji gradovi i općine često udružuju kako bi zajednički proveli Projekt na širem području.
Od ideje do svjetla u vlaknu