Trenutno stanje razvoja i gradnje FTTH/B i sl. u RH

Nacionalna strategija i planovi

Što je širokopojasni pristup?

Širokopojasni pristup (eng. broadband, broadbandaccess) je termin koji se odnosi na pristup internetu velikim brzinama uz razmjenu velike količine podataka između korisnika i mreže.

U slučaju gigabitne povezivosti očekuju se jednake brzine i kod preuzimanja i kod slanja podataka (eng. upload), odnosno i prema korisniku i od korisnika (simetrično)

O Planu razvoja širokopojasne infrastrukture (PRŠI) u RH

U sklopu Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima (ONP) u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (NPOO C2.3. R4-I1), osigurana su ukupna sredstva od 106.178.246,33€. Svrha ONP je smanjivanje digitalnog jaza kroz povećanje nacionalne pokrivenosti širokopojasnom mrežom u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (osiguranje dostupnosti VHCN mreža u NGA bijelim područjima) do kraja 2026. godine.

⇒ Investicijski model A

Za PRŠI-je koji se provode u okviru investicijskog modela A, prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog Poziva su Operatoriu skladu sa Zakonom o elektroničkim komunikacijama (NN 76/22) (u daljnjem tekstu: ZEK). U skladu s člankom 24. stavkom 7. ZEK-a operatori morati će dostaviti potvrdu HAKOM-a, a kojom se dokazuje podnošenje prethodne obavijesti o početku i/ili promjenama pružanja elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga u skladu s Pravilnikom o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (NN 154/11, 149/13, 82/14, 24/15, 42/16) (u daljnjem tekstu: Potvrda HAKOM-a o podnošenju prethodne obavijesti o početku i/ili promjenama pružanja elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga). b) Investicijski model B
Za PRŠI-je koji se provode u okviru investicijskog modela B, prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog Poziva su Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave(JLP(R)S), odnosno NP-ovi u okviru ONP-a.NP može podnijeti prijavu samo za PRŠI čiji je nositelj.

⇒ Investicijski model B

Za PRŠI-je koji se provode u okviru investicijskog modela B, prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog Poziva su Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave(JLP(R)S), odnosno NP-ovi u okviru ONP-a.NP može podnijeti prijavu samo za PRŠI čiji je nositelj.

Završeni Projekti

Objave završene projekata, kao i namjere postavljanja (gradnje) svjetlovodne distribucijske mreže, mogu se naći na odličnoj i ažuriranoj HAKOM Interaktivnoj karti koja obuhvaća prikaz podataka o namjeri gradnje svjetlovodne distribucijske mreže.

HAKOM kartu objavljuje sukladno:

    • Pravilniku o svjetlovodnim distribucijskim mrežama (tzv. komercijalni SDM-ovi), te
    • namjeri gradnje svjetlovodne distribucijske mreže temeljene na (PRŠI) sukladno ONP-u.

U Tablici se nalazi prikaz do sada završenih PRŠI Projekata
.xlstbl. Završeni Prši Projekti

Aktivni projekti i proširenja*ažurirati podacima

    • Status provedbe projekata unutar Okvirnog nacionalnog programa (ONP) trenutno je u fazi intenzivne izgradnje s ciljem postizanja potpune pokrivenosti Hrvatske gigabitnim mrežama do kraja 2026. godine (moguće i malo duže…)

U Tablici se nalazi prikaz aktivnih PRŠI Projekata
.xlstbl. Završeni Prši Projekti

Urbanizacija vs. ruralna pokrivenost

    • Gradovi i veća naselja bilježe snažniji napredak u izgradnji FTTH mreža – svjetlovodna mreža je dostupna u mnogim gradskim četvrtima i novim stambenim projektima
    • U ruralnim i manje naseljenim područjima pokrivenost je znatno niža, iako se radi na postupnom širenju, često uz poticaje i EU sredstva, ali ostaje izazov za ravnomjernu dostupnost.

Trendovi i korisnička iskustva

    • Sve veći broj korisnika u Hrvatskoj koristi brzine od 100 Mbit/s i više, a optičke mreže najčešće omogućuju stabilne upload/download performanse.
    • Promatrajući tržište, Operatori dodaju resurse za optičku infrastrukturu kao dio budućih strategija (npr. kombinacija FTTH i FWA tehnologija za fleksibilnija rješenja).

Zaključak (trenutna situacija)

Hrvatska kontinuirano širi svjetlovodnu infrastrukturu kroz javne planove i privatne investicije, s naglaskom na urbanim područjima, ali i rastućim projektima u manjim mjestima.

Nacionalni planovi i fondovi EU potiču izgradnju te nastoje smanjiti digitalni jaz između gradova i ruralnih područja.